VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20080701

Ethanol: ‘Kuestaun de priodade iha desemvolvementu nasional Timor Leste ninian’

By: Makay Costa

Tuir karta Memorandum of Understanding (MoU) nebe publika iha NGO Lao Haumtuk ninia website, iha dia 15 de Janeiru 2008, Sr. Ministru Agrikultura no Peskas assina Memoradum of Understanding ida ho Sr. Gino Sakiris, Diretor kompania GTLESTE BIOTECH. Parte husi akordu nee katak governu fo rai 100.000 hektares ba kompania nee hodi kuda tohu ba raw material ethanol no masimidar ninian, hari infrastrutura ba fabrika masimidar no ethanol power plant. Iha mass medias mos dehan katak governu liu husi ministeriu nebe hanesan assina mos kontratu hanesan hodi kuda aiboraicha iha rai laran ba necessidade komersial ninian. Tamba la iha konyesementus hosi Parlamentu Nasional (PN) no publiku, dala hirak ona PN husu Ministru nebe refere hodi ba fo esplikasaun nebe klaru iha uma fukun PN ninian. Iha STL online edisaun dia 6 de Maio liu ba, Membru Parlamentu Sr. Mario Carascalao husu atu governu kansela tiha kontratu sira nee. Quase atu fulan ida liu tiha Membru Parliamentus (MP) hosi bangkadas opposisaun sira mos levanta fali kasu nebe hanesan. Klaru ke nudar representantes povu ninian PN iha direitu hodi husu esplikasaun ou husu governu kansela kontratu nebe sira hare katak iha irregularidade ou la iha priodade nebe importante ba povu nia moris. Sem referensia ba opiniaun politika, iha artigu ida nee hau ata buka atu kualia oitoan kona ba vantajem no desvantajem hosi ethanol hanesan solusaun alternativa ba krizi enerjia em jeral, exijensia entre ethanol ho krizi ba aihahan, no ikus liu hau ata hakarak fo importansia liu ba diskusaun kona ba kuestaun priodade ba desemvolvementu nasional iha Timor Leste hodi hare mos alternativa enerjia renovavel sira seluk nebe abundante teb-tebes iha ita nia rai laran.

Saida mak ethanol?

Alem de kemista (chemist) ou profesores sira ba lisaun kemika ninian hau ata fiar katak laos 100 percentus publikus Timor Leste iha konyesementu nebe diak kona ba saida mak ethanol no tamba sa mak ethanol nee bele sai mos nudar solusaun alternativa ida ba krizi rekursu enerjia ninian no solusian ida ba krizi global meu ambiental ninian. Iha parte ida nee hau sei buka ho simpleste dada lia oitoan kona ethanol tuir hau nia komprensaun depois de konsulta rekursus lubuk balun nebe relevante.

Ethanol ho nia formula kemika,( C2H5OH)+ forma husi grupu kemika organika ethyl (C2H5OH)+ no grupu hydroxyl (OH)-. Ohin loron ethanol produzidu husi plantasaun hanesan tohu, batar, hare, aikamii no plantasaun sira seluk nebe produz feijões (aimusan). Ethanol nee hetan liu husi processu fermentasaun husi feijões no plantasaun sira nebe mensionadu liu ba nee. Ethanol mos nudar forma alkohliku nebe dala barak ita konsume iha vida lor-loron, hanesan iha cerveja, tinto, vinho, augurdentes no liquido sira seluk tan nebe konteudu mos husi compenente grupu hydroxil. Iha sekulu 18 no 19 iha Estadus Unidos, ethanol sai nudar combastimentus primariu ba ahi oan sunu ou lampu sunu molok ema deskobre mina rai. Iha tinan 1907 no 1908 kompania Forbes produz automobil (kareta) nebe uza ethanol nudar combastimentus maibe tamba estadu hasae taxa makaas ba ethanol tamba ninia relasaun ho bebidas alkoholiku tan nee hamate tiha potensialidade ethanol ninian hodi sai nudar kombastimentimentu primariu. Alem de nee ho descobrementos husi minarai no gasulina no industria carvaun (batu bara) nebe naburas babeik tamba sira nia praktikalidade halo ema lakon interese ba ethanol. Iha Timor Leste molok ita nia avo sira no beialan sira konyese elitrisidade no lampu sunu husi minarai, sira uza kamii nebe fai hamutuk ho kabas rahun hodi sunu nudar ahi oan. Hau hanoin too ohin loron mos avo sira nebe iha area nebe rurais sei uza nafatin kamii fai nudar ahi oan iha kalan.

Ho ejizensia husi folin mina rai nebe sa’e ba bebeik, no risku environmentus nian nebe mundu global hasoru dadaun hela tamba impaktus husi aumentus green house gasses ninian liu husi uzus de fossil fuels hanesan minarai no carvaun, scientistas sira husi Nasaun Unidus no nasaun desemvolvidos sira halo peskiza kona ba oinsa bele utiliza ethanol nudar alternativa rekursu enerjia nian ida nebe amigavel ba enviromentus no reduz emissaun green house gasses. Estadus Unidus no Brazil agora dadaun sai nudar world leading iha promosaun uzus de ethanol nudar kombastimentus ba kareta ninian. Estadus Unidus liliu iha State Iowa no Minasotta agora suksesu teb-tebes iha produsaun ethanol nebe produzidu husi batar. Brazil sai nudar nasaun numeru um iha mundu nebe suksesu iha utilizasaun ethanol ninian nudar combastimentus ba autmobil. Iha Estadu Unidus liuliu iha Estadus Iowa no Minasotta sira uza ethanol nudar kombastimentus komplentarius ba gasulina nebe sira hanaran E10 no E85. E10 katak sira kahur ethanol ho gasulina ho presesentajem 10 por centus ethanol no 90 por centus gasulina nudar combastimentimentus ba automobil; E85 katak kombastimentus nebe mistura husi 85 por centus ethanol no 15 por centus husi gasulinas. Hanesan temi liuba nee, alem de Estadus Unidus Brazil sai nudar world leading no lisaun boot ba mundu tomak iha termu produsaun ethanol nebe produzidu mairiamente huis tohu no batar nudar kombastimentus nebe amigavel tebes ba environmentu. Brazil mos sai nudar nasaun nebe primeiru iha mundu produz kareta nebe bele uza 100 por centus ethanol nudar combastimentus. Agora dadaun 40 porcentus combastimentus ba kareta ninian iha Brazil laran mai husi ethanol.

a. Vantajem husi ethanol

La hanesan ho kombastivel fossil, ethanol nudar kombastivel renovavel ida nebe scientistas nomos industrias barak fiar katak sei sai nudar solusaun altenativu ida hamutuk Solar Power, Hidrogen fusions, Wave energy, wind power no seluk tan nebe sei resolve krizi enrjia no krizi environmentus global ninian. Ho metodus nebe agora Brazil no Estadus Uniduz halao dadaun nee sei kria mos kampus serbisu barak ba agrikultores sira no ho ejizensia ba ethanol sei hadia liu moris agrikultores sira ninian. Processu atu hetan ethanol no uzus ehtanol ninian nudar kombastimentus sei reduz emissaun green gases ou gas CO no CO2 too besik 80 por centus se ita kompara ho kombasitivel fossil. Tuir scientistas sira nia peskiza bazeia ba net balance energy katak 1 unit enegia husi kombastivel fossil ita gasta hodi produz ethanol, ita sei hetan 1,3 – 8,0 units enrjia husi ethanol. Ho komparasaun simples ita bele dehan katak wainhira ita gasta 1 kWatt enerjia atu produz ethanol ita sei hetan enrjia ninia balansu husi ethanol 1,3 too 8,0 kWatt. Tuir peskiza nebe Departementu Agrikultura Estadus Unidus halo iha tinan 2001 hatudu katak ethanol husi batar bele produz net balance 1,57 – 1,77. No husi estudus no komparasaun ethanol husi batar no ethanol husi tohu iha Estadus Uniduz no Brazil hatudu katak, ethanol husi tohu fo net balance energy dala neen boot liu fali ethanol husi batar. Fator nebe fo contribuisaun makas liu ba diferensia nee mak ho kustu nebe relevante ho produsaun no konteudu masimidar nebe iha batar no tohu. Iha India, governu liu husi Departementu Agrikultura fo korejem ba povu hodi kuda aikamii, naran scientifika ninian Jatropha Curcus, plantasaun nebe iha lian Ingles bolu nudar Barbados nut, no iha lian Wai Ma’a ami bolu Badudai, hodi sai nudar raw material ba ethanol. Agora agrikultores barak iha India sente tebes ninia beficiu husi plantasaun nee tamba sira rasik bele produz ethanol nudar combastimentu ba sira nia generador, trator no transporte sira seluk hodi halao sira nia serbisu. Iha tinan 2005 no 2006 governu Timor Leste mos prepara aikamii ba agrikultores sira iha sub-distritu Venilale, hodi kuda iha sira nia toos. Tuir buat nebe hau lembra katak povu sub-distritu Venilale liliu, suku Bercoli implementa governu ninia programa nee ho entuziasmu nebe boot teb-tebes. Alem du uzus de ethanol iha nudar combastivel ethanol nebe bele reduz emisaun green house gasses, ho plantasaun hanesan tohu, batar, aikamii no seluktan nee ita halo mos mitigasaun ba degredesaun ita nia enviromentus ninian. Plantasaun sira nee rasik sei absorbe fali gas CO2 no CO nebe emitidu ba atmosphere iha sira nia processu fotosintesa.

b. Desvantajem husi ethanol

Iha mos desvantajem lubuk boot ida husi ethanol, iha nee hau sei limita hau nia diskusaun kona ba ethanol tohu no batar nebe nasaun Estadus Unidus no Brazil halao no promove dadaun. Brazil nebe agora sai nudar nasaun numeru um nebe exporta ethanol, hasoru mos problema barak. Atu bele produz ethanol nebe naton atu satisfa ba ejizensia merkadu ninian Brazil tenki aloka rai barak hodi kuda tohu no batar nebe bele auguenta ba produsaun ethanol komersial, liliu demanda exportasaun ninian. Tan nee sira tenki halo mos deforestation ba Amazone Forest nebe sai nudar Pulmaun ba mundu ninian, hodi loke tan rai ba plantasaun tohu no batar. Agora dadaun 6 milloens hektares rai iha Brazil sira usa hodi kuda tohu no batar ba necessidade produsaun ethanol ninian. Iha tempu produsaun ninian liliu ba batar no tohu, sira mos tenki sunu batar kain no tohu nia tahan no restu sira seluk nebe sira labele uza ba produsaun ethanol. Ho metodu sunu nee sira mos produs green house gasses lubuk ida ba atmosphere nebe sai nudar risku boot ba environmentu. Processu atu produz ethanol nee mos sei involve processu reasaun kimika bar-barak nebe presiza monitarasaun ho diak. Buat seluk nebe ita tenki lembra mos katak plantasaun sira nebe bele produz ethanol, liliu batar no tohu nee bele moris deit mak rai nebe ho iklima tropiku. Laos nee deit, kombastimentus ethanol rasik mos ninia eficiensa sei la hanesan kombastival fossil. Enerjia nebe kombastivel ethanol produz 30% per unit volume kiik liu fali enerjia nebe combastivel fossil produz. Se wainhira ita uza mina ethanol ba ita nia kareta entaun ninia durasaun nee mina nee 30 por centus sei hotu lalais liu fali se ita uza gasulina no kareta ninia forsa mos sei differente. Ethanol mos sai nudar solvent nebe diak teb-tebes no bele atrai be (H2O) hodi produz acidus. Acidus nee produzidu husi reasaun entre be no ethanol sei bele desolve boraissa sira nebe proteze kareta ninia motor no filtrus, no kria mos feruzim ba kareta. Kareta sira nebe ninia motor produzidu iha tinan 1990-ital no antes labele uza mina nebe mistura entra 5 porcentus ethanol no 95 porcentus gasulina, se ita uza liu nee kareta bele hetan estragu. Atu uza E85 tenki preisiza modifika kareta ninia motor no nia tanki minia ninian. Durasaun E10 maximu liu mak loron 90 too 100 ida. Liu nee ethanal sei esperiensa phase separation no kausa problem kareta nia motor ou engines. Motorizadas sira mos tenki konsulta sira nia dealers ou kompania brand motorizadas nebe sira uza nee suporta duni uzu ethanola ka lae. Ho situasaun Timor Leste ninian nebe ita hare katak mairidade Automobil iha nebe produzidu iha tinan 1990-ital ou antes hau hanoin susar oitoan mai ita atu implementa uzus de kombastivel ethanol iha automobil ita nia rain.

Ejizensia agrikultura entre ethanol ho krizi ba aihahan

Agora dadaun mundo global esperiensa hela kriza ba alimentasaun. Iha Haiiti demonstrasaun bobot mosu hasoru governu doko stabilidade nasional tamba deit krizi ba foos. Iha nasaun Asiatiku, hanesan Filipina no Indonesia maske sai nudar produtores no exportadores foos ninian tenki importa fali foos husi rai seluk ba necesidade sira nia rai laran. Nasaun hanesan Thailandia, India, no Vietnam tenki reduz sira nia exportasaun foos ba rai liur atu prevene krizi foos iha sira nia rai laran. Iha Ejibtu povu sira tenki hein iha padernu loron tomak komesa husi dadersan raihun mutin atu hadau malu hola paun ho presu baratu nebe subsidi husi governu. Laos nee deit maibe folin alimentasaun sira seluk hanesan mina, masimidar, susuben no kafe no seluk tan mos nia folin sae hotu. Ekonomista bar-barak iha mundu fiar katak presu ai-aihan nebe agora sae dadauk nee sei tun maibe sei la hanesan uluk, atu tun mos ho porsentu nebe kiik liu. Tuir konklusaun husi G8 summit foin lalais nee iha Roma, hatudu katak fatores importante nebe kontribui ba presu alimentasaun nebe sae liu 200 por centus nee mak, folin mina nebe karun, demanda ba biodiesel (hanesan ethanol) nebe sae babebeik, mudansa de comendo habitos iha Cina hodi tuir comendo habitos Europeus ninian tamba sira nia desemvolvementu ekonomia nebe sae makaas teb-tebes no aumentus de numerus de sociedade nivel mediu ba leten. Lideransas nasaun sira nebe ba tuir G8 summit nee mos tau todan ba Banku Mundial no Fundu Monetariu Internasional nebe tau iha sira nia kondisaun katak ba nasaun sira nebe debe osan husi sira tenki reduz subsidiario ba agrikultores sira, maske husi Banku Mundial rasik rejeita G8 summit ninia claim hasoru sira.

Timor Leste nebe sei depende makaas teb-tebes ba importasaun alimentasaun husi rai liur, sei la halai ses mos ho krizi alimentasaun mundial ninian nee. Ita hare deit katak foos nia folin iha rai laran sae liu 200 porcentus se ita kompara ho molok krizi aihahan nee. Ita sai vulnarabel teb-tebes tamba ita la iha alternativa seluk atu reduz presu alimentausan nebe sae. Ita hein simu deit ninia kuensekuensa nebe mosu. Wainhira kuesedanadu kona ba governu ninia alternativa ba krizi alimentasaun nee, membru PN no governu balun iha media hatete katak governu la iha orsamentu ba ida nee. Nudar cidadaun Timor Leste ninian hau sente hakfodak ho hatan ida nee. Karik iha futuru governu tenki aloka mos orsamentu miscellanous hodi salva povu husi krizi nebe hanesan.

Ita hare fila fali ba parte husi konklusaun G8 summit foin lalais nee iha Roma katak demanda husi biofuel hanesan ethanol fo mos kontribuisaun boot ida ba krizi global alimentasaun ninian. Ida nee signifika katak iha aumenta ba uzus de area ba plantasaun sira nebe sai nudar raw material ba ethanol. Tan nee reduz aloksaun rai ba hodi kuda aihahan nian. Se ita hare deit ba tohu no batar nebe laos deit nudar raw material ba ethanol maibe nudar mos comodity du alimentus nebe ita konsume lor-loron. Tamba deit demanda de biofuel nebe sae hamosu mos funu silenciu entre Industrias du alimentus ho Industrias sira nebe produz ethanol. Comodity du alimentus barak mak diverte tiha ba ethanol. Hanesan konsekuensa boot husi nee mak nasaun kiak sira, hanesan Asiatikus, inklui Timor Leste, Afrika no Latin Amerika sira nia povu barak mak tenki mate hamlaha.

Saida mak ita nia priodade iha desemvolmentus nasional ninian: Promove ethanol iha rai laran ka mate hamlaha?

Hare tiha vantajem no disvantajem husi ethanol ninian no krizi global ba alimentasaun nebe agora dadaun ita sei hasoru hela, hau ata hakarak konvida leitores sira atu hare fila fali konteudu de Memorandu de Entidimentus (Memorandum of Understanding) nebe Sr. Mariano Asanami Sabino, Ministru Agrikultura no Peskas halo ho kompania GTLESTE BIOTECH iha dia 15 de Janeiru 2008 liu ba nee hodi kompara ba kuestaun priodade desemvolmentu nasional ninian tuir itaboot sira nia hare. Atu toma desisaun ida nebe involve interese povu ninian sempre motivadu ho buat ruma. Brazil sai nudar nasaun superior iha exportasaun kombastivel ethanol ninian iha mundo tamba motivadu husi pressu mina ninian nebe sae ba bebeik. Desde 1970-ital Brazil investe milloens de dolares Amerikanu ba peskizasaun ethanol nudar potensial kombastivel ba automobil. Lori tinan besik tolunolu resin mak foin sira sai suksesu produz kombastivel ethanol ba necesisdade komersial ninian nebe sira bele uza iha automobil no exporta ba nasaun sira seluk, liliu Estadus Unidus. Brazil fiar an tamba sira iha rai barak nebe sira utiliza hodi kuda tohu no batar ba produsaun ethanol, maske too ohin loron sira sei hasoru kuestaun teknolojia nebe propriu hodi reduz side effects husi processu produsaun ethanol ninian nee ba meu ambiental. Portugal no Spania komesa dadaun sai suksesu iha utilizasaun Solar Power no investe makaas ba teknolojia Solar Power ninian tamba sira realiza katak sira labele depende deit ba Petroleu. Sira mos realiza katak maior parte husi rai rua nee hetan nafatin naroman loron nian nebe diak maske iha tempu Autonu (Autumn) no Invernu tan nee sei sai vantajem boot teb-tebes ba sira wainhira sira desemvolve teknolojia Solar Porwer nian. Japaun, liu hosi kompania HONDA fofoin lalais nee anuncia ba publiku katak sira suseksu hodi kria automobil ou ninia mesin nebe uza deit Hydrogen, H2, nebe ninia waste mak nudar be (H2O) inves de CO2 ou CO. Se ita hare fila ba ita nia rain Timor Leste, ita tenki hanoin ho ulun malirin, halo komparasaun ba ita nia situasaun real hodi husu perguntas nebe relasionadu ho ita nia necesidade primariu. Klaru ke ita nia nasaun nee rai kiik, areal ba Agrikultura ninian limatadu tamba mairiomente Timor Leste konteudu husu foho no rai maran mak barak. Alimentasaun ba necesidade rai laran nia mos ita sei importa husi rai seluk, ita nia agrikultura lokal ladauk bele kapasita ba necesidade alimentasaun rai laran liliu necesidade ba foos. Tuir peskiza Sr. Naikoli Ramos ninian nebe publika iha Timor Online, Forum Haksesuk iha fulan Marsu ou Abril nia laran hatudu katak maske durante tempu krizi ba foos ita nia kompra ba stock foos ninian sei menus liu nafatin demanda nasional nian. Ho Krizi foos no alimentasaun sira ninian nee sei fo trabalho de casa boot ida ba governu agora liliu ba Ministeriu Agrikultura no Peskas hodi involve agrikultor lokal sira atu buka meus nebe diak hodi hamoris no haboot produsaun hare iha rai laran. Iha diario STL online edisaun dia 9 de Junho 2008, Sr. Ministru Agrikultura no Peskas hateten katak ninia esperansa katak iha tinan 2010 ita sei labele importa tan aihahan husi rai liur. Ida nee target nebe diak no ita hein katak definitivu laos kampanya no retotika politika nian deit. Buat nebe ita hakarak hare liu iha nee mak estimasaun anual ba produsaun lokal nebe ita hakarak atu hetan hodi aguenta ba necesidade interna ninian nee hira? Ita nia konsume anual nee tonelada hira, no ho rai hektar hira mak ita bele produz too ba ita nia necesidade. Tinan rua nee tempu nebe badak teb-tebes atu tau target katak ita sei la depende tan ba importasaun alimento husi rai liur. Se ita too tiha nia target iha tinan rua nia laran nee, ita sei bele mantem nafatin ita nia posisaun ka lae? Ita mos tenki hare tan ba numeru de aumentus de populasaun anual ninian hodi bele halo predisaun ba kapasidade ita nia produsaun aihahan iha futuru. Se ita hare fila fali ba konteudu governu ninia MoU ho kompania GTLESTE BIOTECH nebe fo rai 100000 hectares ba kompania nee hodi utiliza ba produsaun ethanol durante tinan 50 no fo possibilidade ba extensaun ba tinan 50 tan iha longo prazu fo duni vantajem mai ita ka lae? Los duni katak iha MoU nee hateten katak GTLESTE BIOTECH sei kria 2000 empregus regular no 8000 trabalhadores nebe relevante. Ida nee ita konsidera numeru nebe boot duni, maibe nee seidauk iha klaramente ida. Se durante tinan 50 ou 100 ida mak GTLESTE BIOTECH ninia target kria kampu serbisu nian 10000 deit, nee tuir hau nia hare oitoan liu. Alem de nee mos konteudu MoU nee la klaru tamba la temi kona ba se rai nebe fo kompania nee hanesan aluga ka fo ba sira uza gratuitu deit nebe in return mak ita hetan deit kampu serbisu no income taxes and investements taxes. Fo dereitu exclusivu ba kompania nian hodi utiliza rai liliu ho durasaun tempu tinan 100 ida sem prosesu open bidding and transparensia nee konsidera nudar irregularidade ida. Iha Estadus Unidus rasik nasaun nebe konsideradu nudar demokratiku teb-tebes iha mundu wainhira sira hakarak atu loke tan rai ba hodi kuda plantasaun raw material nian ba ethanol mos sei liu husi debate iha Congress. No too ohin loron iha Estadus Unidus sira iha regulamentus nebe regula investimentu no processu produsaun ba ethanol ninian. Ho nasaun Timor Leste nebe ladauk iha lei ou regulamentus nebe bele regula kona ba nee, ita bele dehan katak ida nee sedu ba ita nia governu atu asina MoU ho GTLESTE BIOTECH. Los duni katak ita Timor Oan agora presiza kampus de traballus, no ita mos iha responsabilidade atu salva ita nia mundu global husi ameasas global warming, maibe sei iha dalan barak nebe ita bele halo hodi kria serbisu, produz enerjia renovavel no halo mitigasaun ba degradasaun ita nia environmentus. Iha Timor Leste ita hetan naroman loron nian quase tinan tomak, iha rai barak nebe ita bele uza hodi hari Solar Power Plant la ho reduzaun ba rai bokur nebe ita bele uza agrikultura hodi kuda aihahan ba ita nia necesidade. Iha tempu governu uluk ninian konsultante husi Norwega komesa tiha estudus kona ba oinsa bele utiliza be iha Iralalaru, iha Distritu Lospalos hodi hari Hydroelectric Plant. Maibe tuir informasaun nebe hau hetan husi grupu Delegadus Konsultativu Fundu Petroliu ninian nebe mai visita Norwega iha fulan kotuk hateten katak projetu nee kansela tiha ona. Unfortunately, hau la konsege hetan esplikasaun nebe klaru tamba sa mak projetu nee kansela tamba sira rasik mos lahatene ninia rezaun. Henesan mos projetu hydroeletriku Iralalaru nian, projetu halibur hamutuk natural gas iha Aliambata hodi produz elitrisidade nian nebe halao tiha ninia estudus visibilidade desde 2005 nebe sponsor husi Banku Mundial maibe too agora la iha follow up. Diak liu ita halo buat ida to’o tiha duni nia rohan molok haksoit ba halo tan fali buat foun seluk. Perguntas seluk balun nebe ita bele husu mos mak hanesan: Quantidades de enerjia hira mak ita uza dadaun agora? Ho MoU dia 15 de Janeiru 2008 nee, subsidiu energia hira mak ita sei hetan husi produsaun ethanol? Ou kontribusaun hira mak ita sei hetan hodi nunee eletrisadade iha rai laran labele mate tan?

Ita fila ba MoU nebe diskuti liu ba nee, se governu ho komitmentu boot duni atu abansa buat nee oin, atu labele halo susar ba ita jerasaun seluk iha futuru diak liu MoU nee presiza revista fila fali. Parliamentu National presiza halo diskuti konstritivu kona ba keisa nee. Sosiedade sivil mos presiza fo kritika no kontribuisaun nebe konstritivu atu nunee implementasaun nee bele benefisiu laos ba ema ida ka rua deit no kria fali infernu no purgatoriu ba ema barak liliu ita nia oan no beioan sira iha futuru. Presiza regulamentus nebe klaru hodi sai nudar guidelines ida ba kompania sira nebe sei investe iha industria enerjia renovavel nee, laos ba kompania GTLESTE BIOTECH deit. PN no governu tenki tau mos interese nasional ninian hodi modifika konteudu husi 100 porcentus private owned hodi hodi fo direitu ba governu atu investa iha industria no sai nudar parte share holders se necessario hanesan mos konteudu husi lei do fundu petroleu no PSC Timor Leste regime ninian. Molok atu tama ba akordu final no implementasaun husi nee PN no sociedade Sivil tenki ijizi governu liliu ba Minsiteriu Agrikultura no Peskas no mos Ministeriu ba Enerjia ninian atu defini didiak porcentu hira husi total rai agrikultura nian mak sei aloka ba plantasaun tohu no infrastrutura ba industria nee no areal plantasaun ba aiboraisa nian. Ministeriu ou secretario do Estadus ba Enerjia nian tenki defini mos katak energy balance hosi ethanol hira mak ita sei hetan hodi fo subsidiu ba demanda combastimentus our enerjia iha rai laran nian. Ministru Agrikultura mos tenki esplika ba povu kona beneficiu hira mak ita sei hetan hosi plantasaun aiboracha ninian, no oinsa ninia impaktu ba produsan de alimentasaun iha rai laran.

Hakerek nain nudar MSc Student at University of Stavanger, Norway - Exlusivu ba Forum Haksesuk. E-mail: makaycosta@gmail.com

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.