VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100503

“Impotência Lei” Versus “Omnipotência Corrupção”: Impaktu Legal no Moral Ba Dezenvolvimentu Nasional

)* Martinho G. da Silva Gusmão

Preliminaria

Parlamentu Nasional organiza konferensia internasional ida (21-22 Abril 2010) ho topiku “Impaktu Korupsaun ba Dezenvolvimentu Nasional” (The Impact of Corruption on the Timor Leste National Development”. Husi sesaun ikus, Dr. Rui Gomes (moderador) halo pergunta atu halo fresku ambiente (tan ema balun hahu dukur), “Amo, ba koruptor ida ita boot bele descomunga ka lae?” Ho halimar hau hatan, “la iha descomunga ba koruptor, sa tan osan korupsaun sira nia fo hotu ba hau!” (ema hotu hamnasa ho humor ne’e). Maibe, ikus mai hau halo esplikasaun seriu liu, katak, wainhira koruptor ida mai konfesa ba amo-lulik ida, entaun amo lulik ne’e tenki rai-metin segredu konfesaun. Se nia loke konfesaun ne’e ba publiku, entaun amo-lulik ne’e viola ona ema ne’e (koruptor) nia dignidade nudar sarani no Maromak oan. Amo lulik ne’e mos lakon ninia legitimidade nudar konfesor ida. Konsekuensia, amo-lulik bele hetan suspensaun (too tempu ruma); ka todan liu nia bele hetan eks-komunikasaun (= hasai husi amo-lulik) wainhira nia loke segredu konfesaun (koruptor nian), ne’ebe rezulta katak ema ne’e hetan ameansa todan ba nia moris tomak. Amo lulik tenki absolutamente proteje sala-nain ida maski nia koruptor ka asasinu ida. Maski ikus mai ema akuza amo-lulik, too lori nia ba tribunal maibe segredu konfesaun hela nafatin nudar segredu sagradu!

Husi biban seluk, hau foti komentariu seriu ba Prokuradora Geral Republika Dra. Ana Pessoa Pinto, katak, maski Timor Leste ne’e maioria Katolika (no Kristaun), ne’e la fo garansia katak korupsaun sei lakon. Hanesan mos iha nasaun Indonesia, maski maioria musulmana maibe la signifika katak sira bele kombate korupsaun. Ho liafuan badak, religiaun la’os orgaun/ instituisaun ida atu “kombate korupsaun”. Dra. Ana Pessoa lamenta teb-tebes ba hau nia opiniaun.

Hau kontinua ho pozisaun ida ne’e, katak, wainhira papel Estado nian atu “kombate korupsaun”, entaun papel Igreja Katolika nian (religiaun sira) mak halo “prevensaun korupsaun”. Estado harii instituisaun hanesan KAK no PDHJ (hetan suporta husi PGR no tribunal) atu kombate korupsaun ho karater legal no administrativu. Sira iha kbiit atu halo akuzasaun kona ba krimi korupsaun; iha poder atu obriga ema hodi hakruk, ka tama kadeia. Iha ne’e estadu nia papel mak “actus publicus”, katak, hahalok ne’ebe hatudu ba ema hotu atu hare no halo tuir. Igreja harii instituisaun (hanesan Comissão da Justiça e Paz/CJP) atu halo prevensaun korupsaun ho karakter moral no edukativu. Maski nune’e, CJP la iha kbiit atu kondena ema ida nia hahalok nudar krimi korupsaun. Nia bele deit halo apelo moral, no fo hanoin kona ba ‘pecado social’. Igreja nia papel hatudu ba “actus privatus”, hodi fanun ema nia konsiensia pessoal atu labele halo korupsaun!

Husi nota preliminaria ne’e, hau hakarak hatur fali problema krusial ida: kombate korupsaun ne’e sai hanesan aksaun legal ka aksaun moral? Hasoru koruptor ida – ita dehan nia “pecador” (tuir doutrina moral) ka “criminoso” (akuzasaun legal), ka rua hotu? Se mak iha knaar no kbiit atu dehan “pecador”, no se mak bele iha forsa atu deklara nia “criminoso”? Ho pergunta hirak ne’e hau hakarak bolu atensaun ba distinsaun no relasaun entre “kombate korupsaun” ho “prevensaun korupsaun”.

Omnipotência Corrupção: White-collar Crime

Iha jornal, ita hare statement husi nai-ulun liu husi deklarasaun politika, katak, “Korupsaun iha FRETILIN nia tempu boot, maibe iha AMP nia tempu boot liu!” Ida ne’e hatudu katak, husi pozisaun “boot” ba “boot liu” ita hare prosesu up grading ida, katak, ukun nain sira iha tendensia atu hasae kualidade korupsaun ba bebeik. Ninia konsekuensia, korupsaun sai tiha ona hanesan tradisaun politika ne’ebe nakdaet husi faze “boot” (potencia/kuasa) ba faze “boot liu” (omnipotênecia/mahakuasa).

Interesante buat ne’ebe Edwin Sutherland hatudu katak korupsaun sai hanesan “white-collar crime” (1962). Nia hakerek buat ida diak tebes: “Is ‘White-Collar Crime’ Crime?” (cfr., Haralambos & Holborn, Sociology: Themes and Perspectives, 1994: 607-9). Liafuan white-collar crime (krimi faru gola mutin) hakarak dehan katak ema matenek sira, nai-ulun sira ne’ebe hatais faru-mutin, kazaku-gravatadu, business-man sira halao sira nia servisu ho diak, tuir lei no regulamentu. Maibe, liu husi lei no regulamentu ne’e rasik mak sira hetan “jalan tikus” atu halo “naoksaun” (korupsaun). Ho Sutherland ninia liafuan rasik dehan, “krimi kamiza-mutin” hanesan “crimes committed by persons of high social status and respectability in the course of their occupations”. Ezemplu ne’ebe Dra. Ana Pessoa dehan mak iha PN – companhia sosa laptop ho folin USD 3000 resin, maski folin iha merkadu la too USD 1700. Ninia konsekuensia, companhia ne’e manan USD 1300 husi laptop ida. Se deputadu hamutuk 65, entaun sira halo korupsaun too USD 84500! Claro, aprovizionamentu PN no companhia ne’ebe sosa komputador la’os naokten babain, maibe white-collar! Hau nia pergunta, tan sa mak PN ne’ebe hakilar bebeik korupsaun husik hela deit no la halo buat ida; no PGR mai ko’alia iha konferensia ida maibe la prosesa companhia ne’e? Ne’e hatudu katak, PN, PGR no Governu (liu-liu Ministerio Finansas nia aprovisionamento), halo “jalan tikus” atu koruptor sira tama Timor Leste ninia sistema rasik.

Interesante katak, laptop sira ne’e companhia sosa iha Surabaya ka Singapura. Hanesan mos trator iha Ministerio Agricultura, fos MTCI ho companhia Internasional emprezariu Timor oan. Uza nafatin Sutherland nia teoria, dehan katak, operasaun companhia hirak ne’e mosu tan “involved bribes to foreign officials for preferential treatment of their companies” (hatama mos uang semir/ sogok husi ofisial iha rai liur atu hetan tratamentu especial ba sira nia companhia). Ita hare katak, kombate korupsaun iha Singapura maka’as tebes no forti liu. Iha Vietnam no Thailandia maka’as hotu! Iha Indonesia, koruptor sira ohin loron hasoru reaksaun maka’as no tama hotu iha prosesu investigasaun, loke ba publiku tomak kona ba “manipulasi pajak” (manipulasaun taxa) no “makelar kasus” (markus). Indonesia la’os deit “combate” (battle) hasoru korupsaun, maibe halo too ona “guerra” (war; funu boot) kontra naokten sira. Nasaun sira ne’e halo funu boot no maka’as atu minimaliza korupsaun; bele karik oho mate hotu koruptor. Hanesan China no Malaysia, hetan pena da morte (hukuman mati) ba koruptor. Maibe, Thomas W. Dunfee & Thomas J. Donaldson hakerek nune’e, “surprisingly firms from countries where domestic corruption is minimal often play a major role as bribe-players into corruption environment” (cfr. Norman E. Bowie [ed], Business Ethics, 2002, p. 67). Katak, wainhira iha sira nia rain, kombate korupsaun maka’as entaun husi Singapura ka Surabaya, ka China, Vietnam no Thailandia ka fatin seluk, mai iha Timor Leste atu “hanorin” oinsa mak halo operasaun “bribery” (penyuapan). Se membru Governu (ministru no direitor sira) no PN (deputadu no funsionariu sira) badinas ba vizita Surabaya, Singapura, Thailand, Malaysia atu halo janta ka hela iha hotel luxu … ne’e parte ida husi operasaun graixa sapatu (bribery).

Situasaun sai komplikadu, basa iha korupsaun nia laran ita la hetan vitima. Dala ida tan Sutherland hakerek, “Many white-collar crimes are ‘crimes without victims’. In cases of bribery and corruption, both parties involved may see themselves as gaining from the arrangement, both are liable to prosecution, therefore neither is likely to report the offence”. Katak, krimi kamiza-mutin-gravatadu hanesan krimi ida maibe la iha vitima. Iha kazu “graixa sapatu” no “korupsaun”, parte instituisaun (PN, governu, juiz no prokurador) hare katak sira rasik hetan benefisiu; sira hotu mos bele hatan ba tribunal. Tan ne’e diak liu, sira lalika kesar malu nudar vitima. Alias, koruptor sira hatene katak sira nia “parseiru nauksaun” iha instituisaun estadu nian mos koruptor. Entaun, naukten ida sei la hakilar naukten ida.

Atu habadak lia, korupsaun sempre hatudu sira nia “omnipotência” tan involve “white-collar”: uza intelijensia (ema matenek), osan (poder ekonomia) no makaer ukun (poder politika) sira. Tan ne’e, koruptor sempre iha mekanismu no “rede” (network) ne’ebe halo operasaun mafioso sira. Inklui iha ne’e ita ko’alia kona ba mafia judicial ne’ebe involve juiz sira, prokurador sira no polisia. Hanesan “markus” (makelar kasus) iha Indonesia ne’ebe “faan kazu”, hau hanoin katak iha Timor Leste mos ita nia advogadu, juiz, prokurador no polisia mos “borong kazu, depois faan tutan”. Hanesan Gayus Tambunan halimar ho “taxa”, iha Timor Leste mos mosu jogada taxa iha alfandega. Dala ida tan, ompnipotensia koruptor tan nia joga “poder” politika, ekonomia, intelijensia no judicial.

Impotência Lei: Difisiensia iha Positivismo?

Presidente TR Dr. Claudio Ximenes, PGR Dra. Ana Pessoa no Komisariu KAK Dr. Aderito de Jesus hananu muzika lamentasaun ida: lei mak la iha. Alias, sira hasoru “impotência lei”: lei la iha kbiit ka forsa, tan ne’e sira la bele halo buat ida. Matenek nain husi lei nian dehan bebeik, “nulla poena sine lege” (la bele kondena ema, wainhira la iha lei).

Maibe, hau nia pergunta mak ne’e: tan sa mak ho lei sira ne’ebe ita iha ona, kombate korupsaun la hahu deit? Iha espresaun ne’ebe dehan, “a mais longa caminhada começa com um passo apena” (dalan naruk ne’ebe ita sei liu, hahu ho hiit ain kedas). Dr. Claudio Ximenes dehan, ho artigu sira husi Codigo Penal Timor Leste nian (Decreto Lei no. 19/2009) ita bele ona prosesa kazu korupsaun. Hanesan uluk, ita adopta Codigo Penal Indonesio (ne’ebe revoga tuir Lei no. 10/2003). Tribunal hein deit husi Ministerio Publico (Procuradoria Geral da Republica). Husi parte seluk, Dr. Aderito de Jesus deklara katak lei ba KAK (no. 8/ 2009) mos forte ona. Agora hein deit KAK atu estabele kooperasaun ho PGR hodi halo kombate korupsaun. Maski nune’e, orgaun tolu ne’e: PGR, KAK no TR halo tan refrain ida hodi dehan katak sira sei hasoru problema “recurso humano”.

Tuir hau nia opiniaun, lamentasaun kona ba “recurso humano” hanesan deit ho “to pluck the mask of Mystery” husi ita nia oin (hau foti husi Jeremy Bentham, A Fragment of Government: 41ff). Ita hakarak hasai maskra husi misterio doloroso ida. Katak, duranti tinan 10 resin ona, ho investimentu internasional ne’ebe boot tebes ita seidauk bele produz rekursu ema ne’ebe naton! Agensia internasional sira kontinua dehan “Timor seidauk iha kapasidade”. Timor oan sira mos fiar katak, seidauk iha recurso humano. Maibe, la iha ema ida mak konfesa katak sira mak halo sala hodi la prepara ema ho rekursu naton! Keta haluha, tinan 10 ona ita moris iha “international engagement” nia laran ho osan boot, atu mai ho rezultadu dezesperadu ida: “fragile state”! Susar liu tan, atu kombate korupsaun wainhira ita sei husu tan juiz internasional, ne’ebe iha fulan barak nia laran kaer deit “laho oan” ida! Ne’e hatudu deit katak, kombate korupsaun sei la hahu wainhira ita hela deit iha lamentasaun kona ba “recurso humano”, no rekursu internasional seidauk mai.
-
Maski nune’e, iha desizaun kona ba korupsaun hau sei foti problem: tan sa ho rekursu humano ne’ebe ita iha ona, ita sei la konsege kombate korupsaun (too atu rekruta tan jurista internasional) sira? Ba hau ida ne’e hatudu deit situasaun “magico” ida – ita la iha “imaginative power” husi biban ida, no husi biban seluk “clarity”! Husi biban ida, ita nia jurista (prokurador sira no juiz sira) seidauk iha hanoin katak sira iha knaar no kbiit boot ida atu kombate korupsaun. Presidente TR dehan, ho lei ne’ebe iha ona, ita bele ona hahu! Katak, nia iha ona “imaginative power” ida; maibe nia kontinua fali dehan “hein deit husi PGR”. PGR dehan la iha dokumentu, ema subar dokumentu, ema lakohi fo dokumentu, no razaun seluk tan. Ne’e katak PGR la iha “imaginative power”! Nudar PGR, tan sa mak nia la uza poder judiciario atu obriga sira hakruk ka hakneak? Husi biban seluk, sira mos la iha “clareza” (kejelasan) kona ba saida mak sira ko’alia no saida mak sira hakarak atu halo. Ita kuaze la dun kumprende: KAK, PGR no TR hakarak halo apelo moral ka hakarak hatudu clareza legal. Sira la dun fiar atu hatudu “point of intersection between law and moral”, tan ne’e lakon sira nia pozisaun “positivists” ida nudar ema jurista. Iha seminariu internasional ne’e, ita hotu halo debate maibe la konsege hare relasaun entre “what is” (o que é) – katak, buat ne’ebe realmente iha kaer iha liman – no “what ought to be” (o que dever ser) – katak, buat ne’ebe ita hanoin tuir lolos tenki halo tuir – iha ita nia hanoin. Ida uluk ne’e kona ba lei, ida ikus ne’e kona ba moral ne’ebe fo liman besi rua ba sira atu halo aksaun kombate korupsaun no prevensaun korupsaun (cfr. Jules L. Coleman, Readings in the Philosophy of Law, 1999: 23ff).

Duranti aprezentasaun husi Dr. Claudio Ximenes (TR), Dra. Ana Pessoa (PGR) no Dr. Aderito de Jesus (KAK), hau rona ‘inkonsistensia’ ida ne’ebe “subtle” (haksumik an). Sira hakarak atu hetan lei ida ne’ebe “klaru ona”, “kumpletu ona” ka “perfeitu ona”. Maibe, sira lamenta katak buat ne’ebe sira hakarak ne’e seidauk iha, ka, seidauk too ba sira. Tan ne’e, sira soe ba PN atu aumenta tan “forsa”, fo tan “energia” foun.
-
Hau la’os ema husi legal (jurista) nian. Maibe, tuir hau nia hanoin TR, PGR no KAK tenki iha pozisaun “positivista” ida. Katak, sira iha duni clareza ba sira nia neon no matenek, iha tempu hanesan tenki fiar katak sira iha duni knaar no kbiit (imaginative power) atu foti desizaun legal ida. Ho ida ne’e deit mak ita nia ema sira iha legal nian (prokurador no juiz) bele kombate korupsaun. Se dispozisaun legal mak seidauk too, entaun sira rasik mak tenki “luta” atu hetan buat ne’ebe sira hakarak atu iha. Halo nusa ba mos ita boot sira nia esperiensia mak hatudu “judge making law” – letra sira ne’ebe hakerek iha lei, juiz no prokurador sira mak halo atu funsiona.

Anti-Korupsaun Partisipativu: Perspektiva Etika

Interesante mak mensagem husi VPM-2 Eng. Mario V. Carrascalão wainhira nia ko’alia kona ba “politika nasional anti-korupsaun partisipativu” (PNAKP). Infelizmente, hau la hetan esplikasaun klean no luan kona ba konseptu ida ne’e. Tan ne’e hau la halo kometariu barak. Dala ida, hau le debate entre gabinete VPM-2 no LABEH. Pode ser, kona ba PNAKP. Hau la dun kumprende saida mak PNAKP ninia konteudu no mekanismu. Nune’e mos, argumentu husi LABEH la ajuda barak (ate komplika) atu hau bele kumprende. Resposta husi gabinete VPM-2 mos la dun klaru ba hau.

Maski seidauk hatene didiak saida mak PNAKP ne’e, maibe hau hanoin ninia karakter hanesan ho Integrative Social Contract Theory (= ISCT). Iha filosofia etika, ISCT hanesan konsepsaun no planifikasaun partisipativu atu halo prevensaun ba korupsaun. Ho Thomas W. Dunfee nia liafuan, ISCT ne’e hanesan dalan ida atu ita bele “untangling the corruption knot” (cfr. Bowie, idem). Nudar perspektiva etika ida, entaun ninia misaun mak halo uluk lai “prevensaun”, no kontrola moral husi komunidade rasik. Maski nune’e, nia la taka matan atu halo kombate korupsaun nudar kontrola legal-administrasaun husi instituisaun estado nian. Tan ne’e, ISCT iha hatada liu aspektu etika no edukativa.

ISCT hatudu ba norma tolu nudar solusaun ba prosesu prevensaun korupsaun.

Ida uluk (1), “microsocial norm”, katak, komunidade lokal iha sira nia ukun no lisan rasik atu hateten saida mak loos, no saida mak sala. Sira iha rasik sistema ida atu bele tesi lia no kasu sala, ka resolve konflitu iha uma laran. Liu husi norma no valor ne’ebe komunidade moris tuir, sira iha duni eskema no dinamika hodi halo prevensaun ba “babeur” ne’ebe sei monu ba sira nia leet. Norma importante ida mak dehan, “ki’ak karik ba terus karik ba maibe diak liu han husi kosar-wen rasik”. Naok mak lae!

Ida seluk (2), “authentic norms” relasiona ho ema ida-idak ne’ebe iha sira nia neon no fuan (conciencia moral) hodi lori nia an iha moris loro-loron. Konsiensia moral ne’e moris husi ki’ik too boot, no nia sai buras liu husi edukasaun ne’ebe diak no iha kualidade. Tan ne’e, prevensaun korupsaun tenki mai husi dezenvolvimentu moral no edukasaun ne’ebe jerasaun foun sira hetan.

Ida ikus, “hypernorms” – katak norma ne’ebe ita simu husi relijiaun (doutrina kona ba pecado), konstituisaun no lei ne’ebe hatur ita nia dever no direito nudar sidadaun estadu/ nasaun ida. Tuir hau nia hanoin, konstituisaun RDTL no doutrina sosial Igreja Katolika nian hatudu “hypernorms” ida: vokasaun atu harii justisa.

Bazeia ba ISCT ne’e mak Comissão da Justica e Paz (CJP) Diocese Baucau halo hela programa ida ho naran “Planificação Participativa no Dezenvolvimento Sustentavel” (PPDS). Iha PPDS, hau hakarak mobiliza forsa povu nian hodi halo prevensaun ba korupsaun. Liu husi planu partisipativu ida ne’e, povu bele iha kbiit atu dezenvolve sira nia ambiente. Iha tempu hanesan, sira “minimaliza” korupsaun husi projektu Governu nian. Ezemplu, Projektu Desentralizasaun no Projektu Pakote Referendum, implementasaun Lei Pensaun Vitalisia (LPV). Husi projektu hirak ne’e, povu rasik sei hare ho matan no kaer ho liman oinsa mak emprezariu sira han-matak osan husi governu, ka, governu han matak povu nia osan liu husi companhia sira ne’ebe “graixa sapatu”. Ida ne’e hatudu katak, prevensaun ba korupsaun mai husi planu partisipativu ida. Bele uza fali VPM-2 nia konseptu kona ba PNAKP. Hau iha impresaun katak, LABEH nia logika ulun tun ainsae, tan koloka PNAKP iha karakter legal no administrativa. Hau honoin – poder ser – diak liu ita hare PNAKP iha karakter etika no edukativa.

PPDS hanesan rekompozisaun husi ISCT no PNAKP, bele mos dehan konkretizaun! PPDS la’os movimentu extra-judicial ka tribunal alternativa ida. Programa ida ne’e hatudu liu ba prevensaun korupsaun liu husi edukasaun sivika. Klaru, ho tempu oituan no fatin badak, hau la bele hakerek hotu hau nia opiniaun iha jornal ida ne’e. Maibe, hau hakarak mos kontribui ba KAK, VPM-2 ka PDHJ atu halo edukasaun sivika kona ba anti-korupsaun.

Maski iha nivel distritu Baucau deit, maibe bele mos sai hanesan kontribuisaun ba politika nasional. Infelizmente, planu hirak hanesan ne’e la tama iha teoria “desentralização”. Ita nia estado/governo hanoin deit katak, desentralizaun no politika nasional ne’e “Dili-centric”. Inisiativa husi lokal la tama iha kategoria, no la iha kualifikasaun nasional. Tan ne’e, nai-ulun barak hanoin katak, desentralizasaun ne’e bele halo korupsaun nakdaet ba kraik, ba too nivel distritu, sub-distritu no suku. Hanesan fali korupsaun ne’e hanesan “pecado original” – sala ida mai husi ita nia hun, kona daet ba ema hotu. Maibe, ba hau, ideia hanesan ne’e mak hanaran “desvaloriza” ka violasaun ba microsocial norm, authentic norm no hypernorms. Husi aspektu etika, hanoin hirak ne’e hatudu duni “pensamento corrupto”: makaer-ukun sira halo korupsaun, no sira fiar katak desentralizasaun ne’e hanesan deit fahe deit sira nia kbiit atu halo korupsaun.

Konseptu ne’ebe hau hatoo, hakarak atu hatudu papel Igreja Katolika nian iha prevensaun ba korupsaun. Nudar Amo Papa Bento XVI dehan, katak, “desenvolvimento de cada pessoa e da humanidade inteira. Amor é uma força extraordinária, que impele as pessoas a comprometerem-se, com coragem e generosidade, no campo da justiça e da paz. É uma força que tem a sua origem em Deus, Amor eterno e Verdadeiro absoluta” (Caritas in Veritate: 1). Tuir Amo Papa, dezenvolvimento ne’ebe sustentavel wainhira nia hatudu ona ai-rin 2, ne’e mak “justisa” no “paz”. Korupsaun hanesan parte ida ne’ebe bele sobu justisa ekonomia, justisa distributiva iha parte ida; no iha parte seluk, korupsaun bele halakon “paz” tan ita la iha ona prinsipiu atu garante “bem-comum”. Maski nune’e, Amo Papa mos dehan, “A Igreja não tem soluções técnicas para oferecer e não pretende ; mas tem uma missão ao serviço da verdade para cumprir, em todo o tempo e contingência, a favor de uma sociedade à medida do ser humano, da sua dignidade, da sua vocação” (Caritas in Veritate: 9). Iha ideia baze ne’ebe importante, katak, Igreja Katolika la’os instituisaun ne’ebe halo servisu tekniku hanesan PGR, TR, KAK, PDHJ ka VPM-2 atu kombate korupsaun. Sa tan hatama kanuru tohar iha politika estado nian. Maski nune’e, Amo Papa hateten katak Igreja iha “missão ao serviço da verdade para cumprir”! Hau interpreta ida ne’e nudar misaun edukasaun sivika. Iha misaun ida ne’e, Igreja la’os deit “denunsia” ema nia sala kona ba korupsaun, maibe mos “anunsia” kona ba ita ema nia vokasaun atu moris diak nudar ema (ser humano) no moris tuir dignidade ida.

Konkluzaun

Wainhira hau modera sesaun ida iha konferensia ne’e hau dehan, “corruption is widely condemned, but also widely practiced” (ema hotu kondena korupsaun, maibe mos ema hotu halo korupsaun). Ema barak kondena korupsaun, maibe seidauk klaru tebes ita kondena nudar “krimi” ka nudar “pecado”. Wainhira ita dehan krimi, entaun kondenasaun ida ne’e hela iha kompetensia judicial. Maibe, wainhira ita dehan pekadu entaun nia tama iha problema moral. Tan ne’e – hau hanoin – kombate korupsaun ne’e sai difisil tebe-tebes. Wainhira ita la halo distinsaun ba “kompetensia” institusional, entaun ita sei la halo pasu konkretu ba “guerra santa” no “guerra civil” hasoru korupsaun.

Instituisaun estadu nian hanesan KAK, PGR no Tribunal sira ninia kompetensia atu halo ‘kombate korupsaun’ – sira haklalak ba guerra civil. Sira mak kondena “korupsaun” nudar aktu kriminal ida. Husi parte seluk, instituisaun religiosa (Igreja Katolika, Protestante no Islam) halo ‘prevensaun’ ba “naoksaun”. Iha doutrina Kristaun nian, Maromak nia ukun-fuan dehan “Keta naok!” Igreja deklara “guerra santa” – haklaken katak korupsaun/naoksaun ne’e hahalok immoral, tan ne’e husu atu hakribit salan (conversão/pertobatan) no fila ba Maromak nia ukun fuan.

Entaun, hasoru korupsaun ita halo aksaun dupla: prevensaun no kombate. Tenki iha aktu legal, hamutuk ho moral. Bele iha aksaun moral, maibe ho klareza legal.

*) Hakerek nain, Direitor CJP Diocese Baucau; dosente filosofia politika, historia etika, teoria etika, etika sosial-ekonomia-bisnis no ateismo kontemporaneo iha Seminario Maior S. Pedro e S. Paulo, Dili.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.