VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100912

Mario Carrascalão: Nudar 2º VPM ka KAK? (1)

Artigu ne'e STL publika iha loron Sexta-feira (13.02.2009), iha pags. 1 no 15)!

Husi *) António Ramos Naikoli

Iha semana ida nia laran naran Mário Carrascalao (MC) maka publiku tomak hatene no liliu iha elites politikus Timor nian hatene katak iha possibilidade bot atu ba sai nudar 2º VPM. Maibe waihira koalia konaba naran MC nian mos ita liga nia ba ho Komisaun Anti-Korupsaun (KAK) nebe nudar figura foun ida hatama iha proposta ba OJE 2009 nebe Parlamentu Nasional (PN) aprova no Presidente Republika (PR) promulga ona.

MC ninia deklarasaun ba STL iha edisaun sexta-feira kotuk (06/02) ho titul katak “Koruptor sira maka difikulta MC atu ba sai nudar 2º VPM”. Iha ninia deklarasaun ne´e hamosu interpretasaun oi-oin konaba fatin ka kadeira ida nebe los maka MC atu kaer iha Governu AMP. MC nudar 2º VPM ka nudar ulun bot ba KAK?

Tuir Organigrama IV Governo Constitucional nian nebe foin aprova iha Konseilu Ministru (KM iha quarta feira (11/02) iha ninia artigo 7º –A) defini konaba kompetencia 2º VPM nian, nebe kaer ba jestaun ba Administrasaun Estadu nian. Hare ba esperiencia nebe maka MC iha nudar Governador periudu rua (2) iha biban Indonésia nia Ukun (husi 1982 to´o ba 1992), publiku ninia avaliasaun katak MC hetan sucessu bot waihira kaer knar nudar Governador província. Iha ne´e ita mos buka hare katak kontextu historika Timor-Leste nian uluk nudar Província ida, iha ditadura ida nia Ukun, la hanesan ho Timor-Leste nudar rai nebe independente no soberano iha kontextu demokratiku.

MC nudar Governadur iha kontextu regime anti-demokratiku

Tuir dada lian ka entrevista nebe maka Rádio RDP Antena1 halo ho MC iha Lisboa (Dezembru, tinan 1999), dehan katak “Iha biban neba nia (MC) servisu hela iha ONU/PBB, maibe Jenderal Beny Murdani maka ba konvida nia atu ba sai Governadur Timor-Timur hodi salva situasaun”. Jenderal ida hanesan Beny Murdani nebe nudar arkitetu ba Invasaun Indonésia nian mai ita nia rain, jenderal ida nebe maka iha ninia CV liu husi emar forte iha Servisu Sekretus Militar Indonesian (BAIS, red) no kaer kargu nudar xefi Exercitus ka PANGAB iha Suharto nia ukun. Nia maka bolu no hili MC nudar Governadur província Timor-Timur. Se Beny Murdani maka hili MC atu hit ba sai nudar Governadur hodi «salva situasaun», iha ne´e iha kontrapartida MC tenke husu ba Beny Murdani atu suporta no facilita ba ninia misaun foun ida ne´e. Suporta husi estrutura militar hodi asegura ninia servisu. Facilita ba ninia programa liu husi fó osan barak ba Província Timor-Timur. Salva situasaun liu husi hamenus korupsaun, salva liu husi desenvolvimentu fisiku, salva liu husi hamenus violasaun direitus humanus,… no sst.

MC ninia misaun impossível duni, oinsa maka salva situasaun husi korupsaun iha regime nebe Koruptos? Oinsa maka salva situasaun liu husi desenvolvimentu fisiku iha regime nebe prevalege ba sistema KKN? Oinsa maka salva situasaun husi violasaun direitus humanus iha regime nebe pratika violasaun direitus humanus no liliu iha Governadur MC nia ukun (1982-1992) maka mosu Massakre hanesan Kraras iha Viqueque, Massakre St. Cruz, 12.11.1991, no sst. Misaun MC nian ne´e misaun impossivel duni.

MC atu kaer knar iha kontextu Rai independente no demokratiku

Waihira koalia konaba MC atu ba hola parte iha Governu AMP, hamosu hanoin rua (2), ba emar Timor oan barak sei saudades hela ho MC ida nebe uluk iha Indonésia nian maka kaer Ukun no bandu, nia hatudu iha pratika ninia ukun, husi sorin ida. Husi sorin seluk, husi MC rasik mos hakarak hatudu katak nia maka bele hadia makina estadu nian ba oin.

Waihira foin harii AMP mos konvida MC atu ba sai nudar VPM, maibe nia (MC, red) lakohi tamba deit hetan ameasas husi grupo balun. Maibe MC ninia aspirasaun ne´e aás liu maka hakarak sai nudar PM. Iha deklarasaun ba Agencia Lusa MC dehan nune ho Lian Português: ”«Não aceito o cargo do VPM, porque não quero aturar as asneiras de Xanana (Lusa, Agosto 2007)“». Waihira mosu atentadu (11/02/2008), MC alinya ho tese sira nebe Mari Alkatiri (MA) ho ninia grupo defende aponta kritika ba Xanana.

Ida (1); Tuir MC, se maka hatene dalan husi Balibar/Dare tun mai Díli, sofre emboskada ne´e la eskapa. No nia dehan tan emboskada ba Xanana iha loron (11/02/208) ne´e hanesan teatru ida deit.

Rua (2); Iha operasaun konjunta nebe maka halibur F-FDTL ho PNTL hodi ba buka grupos Gastão Salsinha sira, MC alinya ho Mari Alkatiri hodi halo deklarasaun ba Revista «Visão» katak:” A inclusão da F-FDTL na operação «Halibur» foi bastante criticado pelo Mari Alkatiri e Mário Carrascalao, consideram o risco da operação podem provocar a guerra civil, passa a citar declaração de ambos citados na Revista Visão: «”Quem pôs as F-FDTL na missão está a querer criar uma guerra civil. Quem tomou a decisão é uma inconsciente. Se foi o Primeiro-Ministro, então é um Primeiro-Ministro inconsciente (in Revista Visão, Nº. 781, 21 Fev. 2008, p.73)»”.

MC atu mai kaer knar nudar 2º VPM, ba opiniaun publika buka hatene katak ema kualker Timor oan ida, nebe hanoin diak ba Timor, hakarak servi no hanai ba rai ida ne´e no emar ka povo ida ne´e, iha fatin ba kaer iha kargu Estado nian. Iha tinan ida ho balun, IV Governu Konstitucional nebe ninia ulun bot maka PM Kay Rala Xanana Gusmão, halao buat barak, konaba problemas emergentes nebe defini iha programas Governu hanesan: Peticionários, IDPs, no sst. Implementa reforma bar-barak iha jestaun administrasaun Estado nian. Se MC mai duni, buka adapta buat nebe iha ona, laos atu desmonta makina nebe instala, maibe mai atu servisu hamutuk lori buat makina estadu nian nebe monta ona lao ba oin. Laos katak MC mai maka buat hotu foin atu lao, ne´e hanoin ladun los, tamba Timor-Leste labele depende deit ba katuas sira hanesan MC, MA, no sst. Tamba sira nia tinan mos katuas ba dadaun, sira nia memoria mos la fresku ona, tinan ka idade produtivu atu krontribui mos witoan, neduni sira labele taka dalan no la loke odamatan ba jerasaun foun sira mos bele lao ba oin no afirma an iha politika nasional.

Ba MC, se nia mai kaer knar nudar 2º VPM no iha kbit hodi dudu makina jestaun estado nian lao ba oin, ne´e hatudu katak “ne´e nia maka sucesu”. Ba opiniaun publiku mos labele haluha katak servisu iha estadu ne´e buat kolektivu ida no labele depende ba ema ida deit, maibe buka iha lideransa, kooperasaun no koordenasaun institucional tuir knar no kbit nebe maka Konstituisaun RDTL defini no Lei, no sst.

Ita nudar povo mos tenke prepara ba cenariu nebe maka ita sei infrenta ho presensa MC nian, waihira to´o dalan klaran nia sei husu sai husi Governu tamba deit nia maka parte ba solusaun, neduni nia maka hola parte ba problema nia sei hakiduk maka povo mos labele tau expectativa ba MC ne´e aás demais.

Ita nudar povo mos buka hatene katak MC mai kaer knar nudar 2º VPM atu tulun PM Kay Rala Xanana Gusmão ninia servisu. Iha Governu iha maka hierarkia ida, iha PM ida deit maka Kay Rala Xanana Gusmão. Membrus Governu hotu-hotu, husi 1º no 2º VPM, Ministrus sira seluk, Secretarius Estadus no Vices Ministrus sira hotu, hotu-hotu respeitu ba hierarkia ida no orientasaun ida deit.

MC no KAK

Iha OJE2009, Governu iha kompromisu oinsa maka bele kria mekanismo hodi funu hasoru Korupsaun. Governu mos ratifika ona Konvensaun Internacionais barak konaba Anti-Korupsaun no kompromisu IV Governu Konstitucional nian hodi funu hasoru Korupsaun. Iha diskursu VPM nian nebe hatou ba Komisaun A no C PN nian iha quinta (12/02) hatudu duni katak kompromisu IV Govenru Konstitucional atu tau iha pratika no liu husi harii KAK. Iha iha Estatuto Kapitulo 4 (poderes Komisaun no Kontrolu ba balansu), “KAK sei iha poderes forte atu halo asaun hasaru korupsaun iha Timor-Leste”. Iha kapitulo 7 (kooperasaun entre instituisoens), “rekere ba ema no instituisoens publika hodi koopera ho komisaun atu exerce ninia funsaun”.

Tuir survey nebe maka IRI (International Republican Institute) hatou ba Konseilu Ministru iha quarte (11/02) konaba issu Korupasaun, 16% maka konsidere korupsaun hanesan issu nebe diak, 27 % dehan nafatin deit no 35 % dehan aát. Iha ne´e hatudu katak harii KAK ne´e hanesan hatan ba preokupasaun ba populasaun nian mos.

Iha ne´e hatudu katak iha duni orgaun autónoma ida maka harii halao ninia knar ba anti-korupsaun. Iha MC ninia diskursu hatudu katak nia maka bele iha knar no kbit hodi kombate ba korupsaun. Se emar barak ninia hanoin katak MC maka iha duni knar no kbit ba kombate Korupsaun. MC rasik dehan, koruptor sira maka lakohi hau tama ba Governo AMP. Neduni, dala ruma fatin nebe maka MC bele tur hodi halao ninia knar no kbit maka KAK. Tamba fatin ne´e maka hanoin ema barak nian, MC sei ba hamenus duni Korupsaun iha Estadu. Iha fatin ne´e maka MC sei hakilar katak koruptor sira tauk hau. Se iha kontradisaun bot, se MC ba kaer knar nudar 2º VPM maibe nia mos sei hakarak hakilar ba koruptor sira, tamba kompetencia no funsaun orgaun 2 la hanesan.

Ikus liu maka ne´e, nia tenke hili ida no labele halao buat rua dala ida. Mário Carrascalao: entre 2º VPM ka KAK?

*) Hakerek nain, Timor ona hela Same/Díli, Timor-Leste!
Hakerek ne´e hanoin ka opiniaun pessoal nebe la representa ba fatin be servisu no orientasaun Politika Partidaria!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.