VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20120507

KUIDADU HO POLITIKA KASA BALEIA IHA TEMPU ELEISAUN NO ANTEVIZAUN KONA BA RELASAUN FUNSIONAL PR, PN HO V GOVERNO KONSTITUSIONAL 2012-2017, TUIR TEORIA TRANSFORMASAUN SISTEM SEMI-PREZIDENSIAL BA PREZIDENSIAL

KUIDADU HO POLITIKA KASA BALEIA IHA TEMPU ELEISAUN NO ANTEVIZAUN KONA BA RELASAUN FUNSIONAL PR, PN HO V GOVERNO KONSTITUSIONAL 2012-2017, TUIR TEORIA TRANSFORMASAUN SISTEM SEMI-PREZIDENSIAL BA PREZIDENSIAL

 Autor: Victor Tavares*

Eleisaun Prezidensial liu tiha ona, Timor-Leste iha ona nian Prezidente Republika no oras ne’e dadaun partidus politikus hirak ne’ebe atu halai taru iha eleisoins jerais iha tinan ida ne’e hamutuk 26 (partidus rua nulu resin nen). Astafirulahim ...! Estadu Timor-Leste foin halo tinan 10 maibe buat barak mos moris buras. Partidu politiku moris buras hanesan du’ut manlai ne’ebe moris hikas hafoin udan tau rai depois de ahi han rai. Agora problema kro’at ka la kro’at du’ut manlai nian delun ne’e depois mak haree, buras to’o bain hira depende ba siklus no konjuntura politika mak determina.

Eleisaun Lejislativas tuir kalendariu CNE nian sei hala’o iha loron 7 fulan Julho mai nee, maibe iha partidus balun hahu ona halo nian “political warming up” hanesan estratejia atu kapta votus husi eleitores sira, iha sira nian partidu rasik no mos eleitores husi partidu hirak seluk ka husi ema laiha partidu.

Political warming up hahu husi kandidatus na’in rua ba PR ne’ebe la konsege ba segunda volta, Ramos-Horta (Independente) ho La Sama (Prezidente PD), hahu tur hamutuk hodi koalia kona ba eleisaun parlamentar iha fulan Julho.

Maibe ba ema na’in rua, ne’ebe mos hanesan ema numeru 1 ho numeru 2 iha Estado RDTL, ba sira destinu nasaun nian bai-bain sempre halo sira hakbesik ba malu bebeik ona, maibe ba dala ida ne’e sira nian hakbesik an ba malu koalia kona ba estratejia hasoru eleisaun lejislativas, ida ne’ebe Dr. José Ramos-Horta rasik hakarak halo kampanha ba eleisaun lejislativas 2012 hamutuk ho Partido Democrático, ho razaun katak PD partido ida ne’ebe nia (RH) fiar katak bele sai partido determinante no partido emerjente atu bele kaer ukun iha rai ida ne’e.

Reasaun ba hanoin Dr. José Ramos Horta nian ne’e, iha nian parte Prezidente PD La Sama, agradese ba Dr. Ramos-Horta ne’ebe hakarak la’o hamutuk ho Partido Democrático, inisiativa ida ne’ebe mos hahii onra no dignidade PD aas liu tan.

Political warming up tuir mai mak Aliança Democrática (AD) ne’ebe forma husi partidus ki’ik hirak hanesan KOTA-Partidu Trabalhista Timorense, ne’ebe kompromete ona halo koligasaun pré-eleitoral. Karik sei iha tan partidus seluk halo koligasaun pré ka pos eleitoral. Maibe iha ona serteza ba ema hotu mak koligasaun pos eleitoral mak sei determina formasaun V Governu Konstitusional 2012-2017. Ho razaun ida katak sei la iha partidu ida mak bele manan maioria absoluta iha eleisaun lejislativas mai ne’e.

Oras ne’e dadaun mos la’o planu-estratejikus no esforsus oi-oin husi lideransa partidus potensiais hirak ne’ebe iha kondisoins atu forma governu oin mai, hodi reformula estratejia politika partidu nian hodi prepara ba eleisoins lejislativas tinan ida ne’e. Esforsu hirak ne’ebe partidus hirak halo ho objetivu atu kapta maior possível votus husi sikun hotu-hotu, inkluindu ema individuais ne’ebe la iha partidu. Partidus boot balun mos oras ne’e dadaun buka halibur hikas militantes sira ne’ebe fo apoiu ba kandidatus seluk iha eleisaun prezidensial liu ba dadaun.

Atu hakarak la kohi, atu gosta ka la gosta, lideransa sira ne’ebe ninian kamarada ka kompanheirus balun ne’ebe ain sorin tuba iha kandidatus balun nian kotuk iha kampanha liu ba, lideransa sira TENKE, iha korajen no hatene hakraik an atu bolu hikas sira nian kamarada ka kompanheirus sira fila fali ba sira nian partidu orijin.

Se la halo ida ne’e, tanba iha hanoin ida katak sira halo ona traisaun ba sira nian lideransa ka sira nian partidu, mak ema sira ne’e fasil tebes atu hi’it sira nian ain sorin seluk tuir ain sorin seluk ne’ebe iha tiha fatin seluk ona. Katak ema sira ne’ebe tanba iha relasaun emosional ho ema ruma iha partidu seluk mak ema ne’e sei ba hori oin, lulun ninian apoiantes sira ba tama hotu partidu seluk no partidu seluk ne’e sei akomada no aumenta votus iha partidu ne’e rasik.

Kuidadu ho politika kasa baleia

Ikan iha tasi mos hanesan ho ita homo sapiente, iha sira nian “estrutura hierarkika” lideransa pr natureza. Baleia hanesan líder maximu iha komunidade akuatika entre imensurável espesie ikan selu-seluk iha tasi laran.

Nune’e mos iha politika, kada partidu politiku iha ninian lider maximu ida, ema ida ne’ebe iha ninian karisma (por natureza), iha ninian autoridade moral no politika, iha ninian kredibilidade, iha nian integridade fizika no mental no iha ninian lejitimidade politika iha partidu nian laran. 
Buat hirak ne’e hotu hamutuk iha ninian isin lolon ho raan, halo líder ne’e sai sentru ba atensaun husi ema hotu, atensaun husi ninian grupu, husi nian amigus, husi ninian adversariu politiku, no mos husi ema sira ne’ebe la’os politiku ka povu em jeral.

Situasoins hirak ne’ebe temi iha leten sai hanesan magnet, atrai ema husi partidus barak hadau malu atu servisu hamutuk ho ema ne’e ho nian partidu ne’ebe potensial, balun ho laran mos balun mos ho intensaun ne’ebe ladun diak ka hakarak aproveita deit partidu seluk ka nian lideransa ninia imajein ba interese partikular ka interese ninian grupu.

Koalia kona ba politika, hanesan ita hotu hatene iha politika, la iha adversariu politiku ne’ebe perpetuo no la iha parseiru politiku ne’ebe perfeitu. Ezemplu simples no konkretu, Aliansa Maioria Parlamentar-AMP aktual IV Governo Konstitusional, fou-foun hahu AMP “harmonia perfeita” tebes iha Parlamento Nacional, maibe hein deit fulan rua atu remata mandatu, Parlamento Nacional ida ne’ebe ninian Prezidente rasik sai rekor nudar ema ida kalma no pasiensia mos sai ulun atu moruk, tan deit durante semana ida resin nunka iha kuorum iha Parlamento Nacional hodi fasilita votasaun alterasaun Lei Nº 40 ho 41.  Situasaun ne’e esplika buat barak, inklui mos karik hanesan “o início da aplicação do conceito” : “... Adeus AMP, bem vindo CNRT”.

Koalia kona ba saida mak autor hakarak atu hateten kona ba “politika kasa baleia” iha tempu eleisaun mak, lideransa husi partidus balun ne’ebe iha nian autoridade moral no politika, iha nian kredibilidade, iha nian lejitimidade, iha ninian maturidade politika no sosial hsst. nudar líder maximu iha nian partidu, sei sai hanesan baleia ne’ebe ema barak kaharak kail ho ikan tuna hanesan iska hodi kasa. Kasadores baleia sira iha nian metudu no objetivu ne’ebe la hanesan, balun uza rede (pukat) balun tan uza kail anzol (gansu).

Sira ne’ebe uza rede la’os deit kaer baleia maibe mos ikan selu-seluk ne’ebe tama ba rede laran atu boot ka ki’ik sei lulun hotu, tanba importante hotu atu aproveita, ikan sira ne’ebe ki’iik liu mak eskapa, maibe barak mak iha rede laran.

Sira ne’ebe uza gansu sira la interese ikan sira seluk, sira iha hanoin ida katak bainhira kaer ona ninian boot ikan ki’ik sira sei tuir, nunee kasador sira halo buat hotu hodi kaer mak baleia ida kada gansu ka anzol ida, maibe kasador sira nian hanoin sala tanba bainhira sira kasa hetan baleia, ikan sira seluk halai dok hotu husi fatin ne’ebe ema kasa baleia ba.

Ne’e iha politika signifika katak lideransa sira ne’ebe potensial no sentru ba kondisoins politika favorável, sei sai sentru ba lobby husi partidus selu-seluk, maibe lobbist sira uza metudu ho objetivu ne’ebe la hanesan.

Balun iha intensaun diak, katak la iha intensaun atu sobu partidu seluk, hakarak duni servisu hamutuk ba interese povu no nasaun nian, maibe iha balun mos hakarak uza deit lideransa  partidu seluk nian ba sira nian interese ka uza lideransa husi partidu seluk hanesan trampolin atu haksuit ba poder, liu husi koligasaun hodi forma governu.

Sira ne’ebe ho intensaun diak sei buka entendimentu ne’ebe diak hodi fahe responsabilidade ne’ebe parte rua konkorda malu tuir kriteriu ne’ebe parte rua estabelese, sein iha implikasaun ba partidu ho ninian militantes. Hanesan kasador baleia ne’ebe uza rede.

Maibe sira ne’ebe fihir deit lideransa balun iha partidu seluk hodi konvense nia ho material ho objetivu atu lideransa partidu ne’e konvense ninian estrutura iha partidu laran para halo koligasaun ho partidu seluk ne’ebe halo lobby, ne’e hanesan ho kasador baleia ne’ebe uza kail gansu ho iska ikan tuna hodi kasa baleia.  

Iha politika pratika, iha kampanha ba eleisaun prezidensial ka lejislativa sempre akontese situasoins “o impossível tornar-se em possível”. Ida ne’e mak karakter jenuino,  bai-bain ha’u nian aman Bele Manu hateten “buat politika ne’e jogu fo’er, se mak la hatene halo jogu fo’er nia la hetan dalan ba lalehan”.

Karik jogu ida   ne’e mak Prezidente Partido Democrático nian rasik seidauk hatene joga. Tanba La Sama ema ida ne’ebe halo politika ba rai no povu ida ne’e ho konsiensia pureza, ho neon ho laran mos, la hatene butar, ho ninian simplisidade, honestidade, humildade no prinsipalmente ninian partidu rasik kiak, la hanesan ho partido balun iha osan barak. Karik situasoins hirak ne’e hotu mak halo kandidatu Partido Democrático nian ne’e lakon ona dala rua iha eleisaun prezidensial, iha 2007 no 2012.

Fila fali ba politika kasa baleia, autor hakarak bolu atensaun ba lideransa Partido Democrático, partido determinante, partido foin sa’e sira nian no partido ida ne’ebe ninian dirijentes sira hakarak hatuur aas dignidade inan-aman, ferik no katuas sira, tanba partido ida ne’e nian lideransa sira ho nian militantes ho simpatizantes tomak, sira nian raan suli tun mai husi inan-aman sira iha foho leet ne’eba.

Partido Democrático, partido ida ne’ebe mos autor apresia tebe-tebes, ho hakraik an, husu ba lideransa sira atu KUIDADU ho politika kasa baleia, bainhira hanoin atu halo koligasaun. Se han sala iska imi sei sai hanesan baleia ne’ebe ema konsege kaer hetan, tanba imi han sala iska ikan tuna, maibe eleitores sira sei bele sai hanesan ikan rihun-rahun seluk ne’ebe sei halai ses hotu husi sira nian fatin.

Antevizaun kona ba koorelasaun funsional Orgaun Soberanu PR, PN no V Governu 2012-2017 tuir teoria mudansa Sistema Semi-Prezidensial ba Prezidensial

Iha tempu ukun an, Primeiru Prezidente da Republika dala barak lamenta ho funsaun PR nian, ne’ebe konsidera Prezidente da Republika la iha poder desizaun durante mandatu I Governu Konstitusional, iha biban ne’ebe Senhor Kay Rala Xanana Gusmão, nudar mentor estratejiku luta ba ukun an, sente an obsekado ho hanoin oin sa bele implementa hanoin estratejiku ba dezenvolvimentu nasional ne’ebe nia iha. Preokupadu tanba hanoin ne’ebe Prezidente iha ba nasaun foun ne’e trankadu hela deit iha ninian ulun, tanba nudar Prezidente da Republika, nia (XG), labele halo buat ida ne’ebe la’os PR nian kompetensia tuir konstituisaun hameno, bainhira hanoin no hakarak atu transforma ninian mehi ba realidade.

Iha biban ne’eba PR sente an “esterilizado” (deskulpa termu), tanba labele halo buat barak ne’ebe diak ba rai no povu Timor. Tanba mos razaun ida ne’e duni mak ex-Komandante em Xefe Falintil nian ne’ebe sai ona Prezidente Republika, maibe fo nian an nafatin ba Estadu ho povu atu servi liu husi ezekutivu, mesmu tun eskada rua iha hierarkia Estadu nian, husi PR tun ba PM, maibe nia (XG) la importa.

Dala barak PR Xanana (iha tempu ne’eba) hateten sai ninian dezakordu ho sistema semi-Prezidensial ho lia fuan seluk “...ha’u nian funsaun ko’a fita deit”. Relasiona ho situasaun ida ne’e, autor tenta liga realidade liu ba ho argumentu retorika ne’ebe Senhor Taur Matan Ruak (kandidatu CNRT) hasai, hafoin hahu kampanha ba eleisaun Prezidensial liu ba, kona ba atu muda sistema semi-Prezidnesial ba Prezidensial, bele iha konverjensia objetivu entre ex-PR Xanana ho PR eleitu 2012-2017. Atu bele atinji objetivu ida ne’e duni mak Prezidente CNRT realsa tan foin lalais liu ba katak CNRT sei servisu maka’as ba Prezidente Republika TMR nian susesu.

Autor ante-ve katak futuru Prezidente PN sei monu ba ema ida ne’ebe komunga konseitu sistema Prezidensial iha Estadu RDTL, karik PR Taur Matan Ruak realiza duni ninian promesa iha kampanha. Tanba bele deit PR eleitu TMR emite ka transmite hanoin ne’ebe semelhante ho tipo ideal kona ba sistema ba RDTL ne’ebe I Prezidente da Republika Xanana Gusmão idealiza iha ukun an.

Ho prezensa ema ne’ebe komunga konseitu sistema Prezidensial, hodi diriji PN mak, mudansa sistema husi semi-Prezidensial ba Prezidensial, bele sei la hetan satan iha Parlamento Nacional, katak husi aprezentasaun, diskusaun no votasaun to’o ba promulgasaun husi PR kona ba matéria ne’e bele la’o ho diak tuir objetivu ne’ebe trasa, karik iha maioria parlamentar foun ne’ebe forma Governu p.e. (CNRT/PD) ka (CNRT/ASDT/PSD) ka koligasaun maioria parlamentar ida akontese.

Kestaun agora mosu mak, se los mak bele sai Prezidente PN se karik CNRT halo koligasaun pos eleitoral ho Partido Democrático ? Se los bele sai PM iha situasaun hanesan ? Bele deit La Sama kontinua diriji Parlamento Nacional no Kay Rala Xanana Gusmão kontinua diriji ezekutivu V Governo Konstitusional. OU bele vise versa, ida ne’e hanesan ezemplu ida.

Maibe transformasaun sistema sei la akontese karik maioria parlamentar forma husi partido FRETILIN.

Viva a Democracia !
*) Cidadão Democrático
   


Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.