VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20180317

PR Lu-Olo: RENETIL sai fatin eskola ba sidadania no nasionalizmu

SUA EXELÉNSIA
PREZIDENTE REPÚBLIKA FRANCISCO GUTERRES LÚ OLO
"RENETIL la’ós de’it instrumentu importante ida luta nian. RENETIL sai mós eskola ida ba sidadania no nasionalizmu. Eskola ida ne’ebé tulun kapasita jerasaun foin-sa’e sira ne’ebé boot durante tempu okupasaun nian.

Hare’e ba lala’ok tinan 30 liubá, ita bele dehan katak RENETIL sai eskola di'ak ida. Ohin-loron, membrus RENETIL barak hala’o knaar ho responsabilidade aas tebes - iha Estadu no universidade sira; fahe ba partidu polítiku oioin; sai kuadru tékniku kualifikadu no esperiente ne’ebé ita-nia rain presiza tebetebes."

DISKURSU HOSI SUA EXELÉNSIA
PREZIDENTE REPÚBLIKA FRANCISCO GUTERRES LÚ OLO
IHA LORON IKUS KONGRESU RENETIL DAHITUK NIAN

Dili, loron 17 Marsu 2018

Maluk sira hosi Komisaun Organizadora ba Kongresu dahituk no Komisaun Ezekutiva
Maluk sira hosi Konsellu Sentrál RENETIL nian
Delegadu sira ba Kongresu dahituk ne'e 
Maun-alin no inan-feton sira,  
Uluknanain ha’u hato’o ha’u-nia hako’ak boot ba Ita-Boot sira hotu no saúda liuliu maluk sira, fundadór RENETIL nian. 
RENETIL hari’i iha loron 20 Juñu 1988. Tinan ida-ne’e ita sei komemora aniversáriu RENETIL nian ba dala 30. Hamutuk ho Ita-Boot sira, ha’u hanoin hikas fali memória saudozu fundadór Fernando La Sama de Araújo nian. Ninia determinasaun, kapasidade no aten-barani mak halo saudozu La Sama sai ezemplu ida ba ninia maluk foin-sa’e sira durante ita-nia luta libertasaun nasional. Ninia memória tenke dada nafatin juventude ohin-loron nian, atu partisipa iha prosesu hadi’a babeibeik kondisaun-moris ba povu tomak, ohin-loron no aban-bainrua. 
Maluk sira. 
RENETIL harii nu’udar frente foun ida ba ita-nia Rezisténsia.
Iha tinan 1988, matebian prezidente Suharto ninia rejime buka hatudu ba mundu katak Timor-Leste hakmatek ona no povu moris iha pás laran. Maibé, bainhira rejime Indonézia dehan katak sira hamate tiha ona luta armada, nasionalista timoroan sira lori rezisténsia ba okupante sira-nia uma-laran, bainhira harii RENETIL, iha Jakarta. 
RENETIL halibur foin-sa’e sira la haree ba kór polítiku, no hakfila universidade indonézia sira - iha Bali no Java – ba sentru asaun polítika organizada hasoru okupasaun Timor-Leste nian. 
Iha tinan tuituir malu, RENETIL nia hahalok aten-barani ajuda ita-nia diplomata no ativista sira hala’o servisu di’ak liután, iha Frente Esterna. Nune’e mós, Frente Esterna nia servisu ajuda mós RENETIL habelar liután sira-nia hahalok, hamutuk ho organizasaun oioin juventude nian no ho frente polítika, klandestina no armada, iha territóriu laran. 
Servisu hamutuk ida ne'e, liuhusi fó-hanoin ba malu, hosi ita-nia frente oioin no ho lideransa nasionál mak sai fatór estratéjiku ba ita manán ita-nia luta libertasaun nasional, lori ita ba vitória. Ita-nia luta ida de’it, lidera hosi komandu polítiku-militár ida de’it, iha Rezisténsia Armada, no ita kore-an duni hosi okupasaun estranjeiru. 
Tanba lider sira hamutuk, tuir objetivu hanesan, mak ita konsege taka dalan ba rejime prezidente Suharto nian, no nune’e ita konsege dada komunidade internasionál atu apoia ita-nia luta libertasaun, no ikus mai ita konkista direitu ba referendu no ita restaura ita-nia Independénsia. 
Referendu mak dalan ne’ebé ita hetan nu’udar solusaun polítika liuhosi negosiasaun ne’ebé hatuur tuir “legalidade internasionál” ba Timor-Leste. Ida-ne'e mak akontese duni iha tinan 1999 bainhira maioria povu, vota hasoru autonomia ho Indonézia. 
RENETIL nia lala’ok iha universidade barak Indonézia nian kontribui mós ba fó-hatene ba povu indonéziu kona-ba ita-nia luta atu hetan direitu ba autodeterminasaun no Independénsia.  
RENETIL ninia relasaun kooperasaun no amizade ho organizasaun sira ne’ebé luta atu hatuur demokrasia iha Indonézia hatudu valor boot ida husi ita-nia Rezisténsia: ita luta hasoru okupasaun, hasoru violasaun dignidade povu nian; ita la’ós luta hasoru povu indonéziu. 
Tanba ita luta ba ita-nia autodeterminasaun no liberdade, ita kontribui mós ba povu Indonézia atu hetan sira-nia liberdade. 
Maun, Bin, Alin sira. 
RENETIL la’ós de’it instrumentu importante ida luta nian. RENETIL sai mós eskola ida ba sidadania no nasionalizmu. Eskola ida ne’ebé tulun kapasita jerasaun foin-sa’e sira ne’ebé boot durante tempu okupasaun nian. 
Hare’e ba lala’ok tinan 30 liubá, ita bele dehan katak RENETIL sai eskola di'ak ida. Ohin-loron, membrus RENETIL barak hala’o knaar ho responsabilidade aas tebes - iha Estadu no universidade sira; fahe ba partidu polítiku oioin; sai kuadru tékniku kualifikadu no esperiente ne’ebé ita-nia rain presiza tebetebes. 
Ho laran-ksolok boot ha’u haree kongresu dahituk ne'e nia programa ho tema Revitalizasaun Papél RENETIL Hodi Garante Soberania Estadu ho Povu. 
Timor-Leste presiza kuadru nasionál hotu-hotu atu lori ba oin ita-nia planu nasional sira ba dezenvolvimentu. Ita hotu-hotu tenke partisipa. Ita labele hasees ema ida. Ida-ne'e mak ita-nia nesesidade boot liu ohin loron! 
Timor-Leste presiza mos jerasaun nasionalista sira-ne’ebé mai hosi RENETIL. Presiza Ita-Bo’ot sira-nia esperiénsia no matenek téknika atu tulun hametin Estadu no haburas ekonomia nasionál, liuliu atu haburas lalais ekonomia diversifikadu no sustentável, hodi bele garante povu nia moris-di’ak ba ohin-loron no ba jerasaun tuir Ita-Bo’ot sira. 
Objetivu ne’e mak ita-nia prioridade nasionál foun no ita hotu tenke hakaas-an fila fali atu hametin unidade nasionál, unidade líder sira-nian, no unidade sidadaun sira-nian.
Se ita la iha unidade, ita labele halo buat ida. 
Ita tenke buka fó liman ba malu, fahe liután matenek ba malu, hare’e hamutuk oinsá haburas ita-nia lala’ok iha área akadémika, iha setór emprezariál, oinsá hadi’a mós servisu públiku sira, oinsá hasa’e kualidade infraestrutura, Edukasaun no Saúde nian.
Atu bele hetan buat sira ne’e hotu, ita presiza investe iha kualidade ensinu no edukasaun, no hatene hasai lisaun hosi ita-nia esperiénsia rasik. Ita tenke hatene oinsá uza matenek hosi Timoroan hotu-hotu. 
Ha’u apela beibeik ona ba partisipasaun Veteranu sira-nian - Veteranu hotu-hotu nian - hodi tulun lori ita-nia nasaun ba oin.  
Apelu ne’e inklui mós jerasaun RENETIL nian, ne’ebé halibur sidadaun barak ho esperiénsia, maturidade no kualifikasaun téknika. 
Maluk sira. 
Ita-nia rain presiza tan buat ida: espíritu servisu ho laran tomak. 
Durante okupasaun, jerasaun RENETIL fó-an tomak no simu sakrifísiu oioin atu Timor-Leste afirma-an nu’udar nasaun no povu ho identidade rasik. 
Hafoin Restaurasaun Independénsia, ita harii Estadu no hametin respeitu ba dignidade, direitu no liberdade ba sidadaun hotu-hotu. 
Maibé atu afirma babeibeik ita-nia Nasaun no identidade nasionál, ita tenke dezenvolve ita-nia Rain no hadi’a kondisaun-moris ba povu tomak. 
Hanesan ha’u dehan iha Loron Nasionál Veteranus nian, ita-nia demokrasia lori ona respeitu ba dignidade, moris-hakmatek no seguransa. 
Maibé demokrasia la’ós de’it atu ita hetan direitu atu hili ita-nia líder sira kada tinan lima. Demokrasia ne’e loke dalan ba direitu hotu-hotu ne’ebé Konstituisaun RDTL fó ba sidadaun sira – liuliu direitu sidadaun sira-nian atu moris di'ak liu iha ita-nia rain. 
Respeitu ba Timor-Leste nia naran iha mundu depende ba ita-nia kapasidade atu uza Restaurasaun Independénsia nu’udar instrumentu ba ita-nia unidade, hodi serví ita-nia povu nia moris-di’ak. 
Objetivu ida-ne'e ezije espíritu servisu hosi sidadaun sira, hosi líder sira, hosi ita hotu. 
Durante ita-nia luta, ita hasoru perigu sira no ita terus hodi serví povu tomak. Ohinloron ita presiza tane as nafatin valór sira rezisténsia nian hodi halo ita-nia rain ne'e sai forte liután, ho ekonomia ida ne'ebé riku liután no ho moris di’ak liután ba Timoroan hotu-hotu. 
Ita-nia povu proteje no defende funu-na’in sira durante luta, tanba valór sira rezisténsia nian tanen aas ita-nia povu. 
Atu ita bele hari’i nasaun ida buras liu, forte liu no seguru liután, Estadu tenke tanen aas sidadaun sira nafatin. Selae, nasaun labele hakat ba oin. Balun bele sai riku liután maibé ita-nia Nasaun sai fraku nafatin. 
Nu’udar ema, ita hotu hakarak servisu hodi hadi’a ita-nia moris no ita-nia família nian. 
Tanba ne’e, ita servisu hodi dezenvolve nasaun no hari’i ekonomia ida ne’ebé diversifikadu no sustentável.  
Maibé ita presiza hatene haketak saída mak interese nasionál no saída mak la’ós. 
Estadu tenke serví sidadaun hotu-hotu hanesan, labele fihir ema. Tamba ne’e mak ita presiza Estadu ida ne’ebé hala’o ninia knaar ho polítikas, meius no medidas ne'ebé loos, atu ita bele hetan ita-nia objetivu sira ne’e. 
Ha’u apela dala ida tan, ba veteranu sira, atu kaer metin valór sira-ne’ebé lori Nasaun Timor-Leste ba vitória:  
- Fó-laran ba povu;
- Espíritu servisu ho laran tomak;
- Haraik-an no laran-moos. 
Ita presiza nakfila valór sira rezisténsia nian, atu sai matadalan no dada juventude sira atu ajuda apoia Estadu ida ne’ebé moos, ho ema ne’ebé hakaas-an ba estudu no servisu, ho responsabilidade hosi ida-idak atu hotuhotu iha futuru di’ak liu. 
Maluk sira.
Ita presiza hatene fó ezemplu no hat 
utan valór sira-ne’e, tamba valor sira ne’e mak hametin sidadaun sira-nia fiar ba Estadu - hodi hametin sira-nia fiar ba instituisaun sira-ne’ebé ita hari’i, hafoin ita restaura ita-nia Independénsia, iha loron 20 maiu 2002. 
Sidadaun sira-nia fiar ba instituisaun sira – no mós pás no estabilidade iha sosiedade laran, mak sai riin ba unidade nasionál no dezenvolvimentu. 
Ha’u apela ba Ita-Boot sira, ba sidadaun hotu-hotu atu serví povu, hametin fiar, no hametin Nasaun.  
Tuir hau-nia hanoin ida-ne’e mak Kongresu dahituk ninia hakarak.

Viva RENETIL! 
Viva povu timoroan! 
Viva Timor-Leste!

Fonte Presidência da República Democrática de Timor-Leste
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=411150326003246&id=289592191492394

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.